HZZO na dopunskom utržio 1,2 mlrd. kn

0

Za razliku od privatnih osiguravatelja, HZZO pod istim uvjetima osigurava sve osiguranike, bez obzira na osobne karakteristike.

Ako je suditi prema prvim istupima novog ministra zdravstva Daria Nakića, Ksaver će nastaviti politiku prethodne Vlade u nastojanju da se održivost sustava omogući kroz dodatni prihod od dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te će ojačati ulogu privatnih osiguravatelja.

Iako još nisu čuli detalje tog plana, privatni osiguravatelji načelno pozdravljaju takvu politiku, koja će i njima donijeti dodatan prihod. Ističu, doduše, da najprije treba izmijeniti zakonsku regulativu, koja trenutačno ne jamči pravednu tržišnu utakmicu s državnim osiguravateljem, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), kojem je dopušteno pružanje usluga dopunskog, ali i dodatnog osiguranja. “Direktiva EU o neživotnim osiguranjima kaže da regulator, a to je u Hrvatskoj HZZO, može pružati samo osnovno zdravstveno osiguranje. Dakle, naši su zakoni o zdravstvenom osiguranju u suprotnosti s europskom direktivom. Zbog toga je HZZO želio izdvojiti dopunsko u posebnu firmu koju bi osnovala država, no to se do kraja mandata bivše Vlade nije realiziralo jer se nisu izmijenili zakoni”, kaže naš sugovornik iz redova privatnog zdravstvenog osiguranja.

2,6milijuna

osiguranika imao je HZZO lani u dopunskom osiguranju

Naime, položaj HZZO-a u provedbi dopunskog zdravstvenog osiguranja definiran je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Kako doznajemo u Zavodu, prema preliminarnim rezultatima, u 2015. godini HZZO je od dopunskog osiguranja ostvario prihod u iznosu od 1,2 milijarde kuna, što je nominalno manje od godine ranije jer se izmijenio način prikazivanja. Dopunsko je lani povećalo broj osiguranika za 36 tisuća, na 2,6 milijuna, pri čemu je ugovorena premija osiguranja 2,1 milijarda kuna.

Za razliku od privatnih osiguravatelja, HZZO pod istim uvjetima dopunski zdravstveno osigurava sve osiguranike, bez obzira na osobne karakteristike. “Poslovanje HZZO-a usklađeno je s domaćim pozitivnim propisima i s pravnom stečevinom EU. Hoće li se nešto mijenjati, ovisi o smjeru u kojem politika ide u skladu s postavljenim ciljevima”, ističe Tatjana Prenđa Trupec, ravnateljica Zavoda. Podsjeća na to da su se u HZZO-u poduzimale brojne aktivnosti vezane uz eventualni postupak izdvajanja poslova dopunskog zdravstvenog osiguranja iz HZZO-a u samostalno osiguravajuće društvo. “Napravljene su opsežne analize i projekcije, no odluka nadležnih institucija u tom pravcu nije zasad donesena jer bi se trebalo izmijeniti nekoliko zakona, ponajprije Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju”, kaže Prenđa Trupec.

Izvor: Poslovni.hr

Podjeli

Komentiraj