Projekt LENA ili kako je Vukovarsko-srijemska županija postala prva po uzgoju fajferice?

0

Kada se Vukovarsko-srijemska županija odlučila uključiti u međunarodni projekt LENA, zasigurno je bilo nerealno očekivati kako će samo u godinu i pol provedbe postati prva u Hrvatskoj po broju uzgajivača fajferice. Na sreću to se dogodilo. Nakon što je niz godina bila peta u Hrvatskoj, a imala je sve predispozicije za tu vrstu. Vratila se ova autohotna pasmina na velika vrata. Kako navodi Ivan Domac, voditelj projekta LENA trenutno je registraro preko 120 uzgajivača.

Trenutno u Hrvatskoj ima 2.000 umatičenih krmača fajferica i 400 nerasta. Uz taj broj sigurno je još toliko grla koja nisu umatičene, no od 3.000 do 4.000 grla dobra su startna osnova za budućnost.

“Moram reći da mi nismo nikada prestali s crnom slavonskom svinjom na našem domaćinstvu. Poslije mangulice smo prešli na crnu slavonsku još negdje 1968. i od onda je na mom salašu držimo stalno. Jedno vrijeme je bilo teško da smo se morali prebaciti na njemačkog i švedskog landrasa i križali i svašta jer crno prase više nitko nije htio. Sada trenutno imam pet krmača i nerasta koji je bio na sajmu u Gudovcu”, kaže Mato Bošnjak, uzgajivač iz Otoka.

Uz Matu, u Otoku je još uzgajiivača, a za to mjesto se kaže da je kolijevka uzgoja crne autohtone slavonske svinje koja je kao takva brend Slavonije.

“Sam projekt je vezan na održivu poljoprivrednu odnosno stočarsku proizvodnju u funkciji očuvanja okoliša. Upravo je fajferica ključna u održivoj poljoprivredi budući da su proizvodni sustavi u kojima se ona drži potpuno suprotni od onoga kako nam se danas pokušava nametnuti da je to jedna industrijska proizvodnja, visoko intenzivna koja je ujedno i zagađivač okoliša. Posljednjih nekoliko godina je zaista pravi bum u pogledu uzgoja fajferice. Ona je postala svojevrsni brend kako slavonski, tako i hrvatski”, kaže doc.dr.sc. Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta Osijek.

Proizvođači su u njoj prepoznali spas za ostanak i opstanak sela, no ipak ekspanzija u uzgoju nosi sa sobom i određene probleme. “Mi danas imamo povećanje broja svinja i uzgajivača, ali imamo i nekakve neujednačenosti što se tiče uvjeta držanja, hranidbe, kvalitete proizvoda i upravo su osmišljene edukacije tako da pokušamo ukazati proizvođačima što se to mora učiniti, kako je držati, kako hraniti da bismo dobili ujednačeni proizvod. Tržište osim količine traži i kvalitetu i kontinuitet”, naglašava Margeta.

Trenutno u Hrvatskoj ima 2.000 umatičenih krmača i 400 nerasta. Uz taj broj sigurno je još toliko grla koja nisu umatičene, no od 3.000 do 4.000 grla dobra su startna osnova za budućnost. Zato je potreban dobro osmipljen plan i program, poručio je Margeta u Otoku, a uzgajivači ga podržali.

Video: VTV d.o.o.
Izvor: Agroklub

Podjeli

Komentiraj